U Doljanima proslavljen sveti Ilija prorok

Objavljeno 20.07.2021. 14:00, Kategorija Novosti

Župa Doljani danas je svečano proslavila svoj patron i nebeskog zaštitnika sv. Iliju proroka.

Radni dan nije spriječio župljane kao i vjernike iz susjednih župa te mnoge prijatelje iz daljih mjesta da u velikom broju pohode i molitvom se preporuče zagovoru sv. Ilije.
Svečanu koncelebriranu misu u crkvenome dvorištu predvodio je i pod njim propovijedao fra Ivan Marić, gvardijan franjevačkog samostana na Širokom Brijegu.

Poslušajte propovijed sa svete mise

Svečano misno slavlje uveličao je zbor sv. Nikole iz Dobrkovića– Široki Brijeg.

Priprava za patron župe održala se kroz mise trodnevnice (subotu, nedjelju i ponedjeljak). Župnik župe Doljani fra Stjepan Pavličević zahvalio je svim prisutnima – od braće misnika, do okupljenih vjernika. Zahvalio je svima koji su pomogli da proslava zaštitnika župe prođe u najboljem redu.

Poslije Svete mise nastavljeno je zajedničko druženje u crkvenom dvorištu.

Župa Doljani kroz svoju povijest proživljavala je brojne tragedije, a u zadnjem Domovinskom ratu Doljani su potpuno rastjerani i popaljeni, vrhunac tragedije je Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993. (Stipića livada) kojeg je počinila tzv. Armija RBiH. Župa je 1991. godine brojala oko 1000 vjernika, a danas u župi živi 170 vjernika. 

Sveti Ilija žaštitnik je mnogih župa i filijalnih crkava, a ujedno je zaštitnik Bosne i Hercegovine.

Biskup fra Pavao Dragičević tražio je od Svete Stolice (Vatikana) da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752., stoga ga Hrvati u BiH danas slave kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.

Danas se spominjemo sv. Ilije, starozavjetnog proroka i neumornog revnitelja za vjeru u jednoga Boga.

Štovanje je svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga veoma štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio godine 1551. godine.

Sveti Ilija je u Starome Zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači »Jahve je moj Bog«, a za tu se istinu o jednom Bogu, nasuprot poganskim bogovima, prorok Ilija cijeli svoj život i borio. Knjiga Sirahova ovako sažima i hvali tu Ilijinu borbu:

»I usta prorok Ilija kao oganj, riječ mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revnošću je svojom umanjio njihov broj. Po riječi je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo.

Kako li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim! I može li se itko dičiti koliko ti? Podigao si mrtva od smrti i iz Podzemlja po riječi Svevišnjeg. Bacio si u propast kraljeve i vukao odličnike s odra njihova. Na Sinaju si čuo ukore i sud osvetni na Horebu. Pomazao si kraljeve osvetničke i proroka sebi za nasljednika, podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. Određen si u prijetnjama budućim da umiriš srdžbu Božju prije no što ona provali, da obratiš srca otačka sinovima i da obnoviš plemena Jakovljeva. Blago onomu koji će te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi ćemo posjedovati život« (Sir 48,1–11).

Inače je djelovanje proroka Ilije opširno opisano u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva: 1 Kr 17,1 do 2 Kr 1,18 i 2 Kr 2,1 do 13,25. Prvi se odlomak naziva Ilijin, a drugi Elizejev ciklus.

Štovanje je svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga veoma štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio godine 1551. godine.

Hodočasnici u Svetu zemlju sjećaju se svetog Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, ima Židova i muslimana. »Svi se oni raznim prijevoznim sredstvima ili pješice uspinju te okupljaju oko samostana sestara bosonogih karmelićanki da izvrši svoje zavjete, da krste djecu, a nadasve da proroku u čast pjevaju i plešu. Iz samostanskog dvorišta odjekuje žamor kao na kakvom velikom sajmu; sav taj svijet, tako raznolik, svake se godine ujedinjuje u Ilijino ime, a on i dalje vrši na njih svoj čarobni utjecaj te u njihovu životu i vjerovanju ima tako živ udio« (Francesco Spadafora).

U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u našim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva »Ilija gromovnik«. Daleko je vrjednije od toga shvaćanja pogled na velikog starozavjetnog proroka u duhu onoga što nam o njemu govori Božja objava Svetog Pisma.

doljani_2021.jpgdoljani_2021_2.jpgdoljani_2021_3.jpgdoljani_2021_4.jpgdoljani_2021_5.jpgdoljani_2021_6.jpgdoljani_2021_7.jpgdoljani_2021_8.jpgdoljani_2021_9.jpgdoljani_2021_10.jpgdoljani_2021_11.jpgdoljani_2021_12.jpgdoljani_2021_13.jpgdoljani_2021_14.jpgdoljani_2021_15.jpgdoljani_2021_16.jpgdoljani_2021_18.jpgdoljani_2021_19.jpgdoljani_2021_20.jpgdoljani_2021_22.jpgdoljani_2021_23.jpgdoljani_2021_24.jpgdoljani_2021_25.jpgdoljani_2021_26.jpgdoljani_2021_27.jpgdoljani_2021_28.jpgdoljani_2021_30.jpgdoljani_2021_32.jpgdoljani_2021_34.jpg

Vremenska prognoza
Pretraga

Marketing