Musliman koji je otkrio temelje najstarije crkve u BiH i na tim temeljima izgradio novu, dočekao i dan njenog blagoslova i otvaranja za vjernike

Objavljeno 02.08.2022. 16:51, Kategorija Novosti

"Dobra večer svima, ja sam Husejn Smajić. Inače, na mojoj zemlji u Bugojnu nalaze se temelji najstarije rimokatoličke crkve, želim da se ta crkva obnovi, da je sagradimo onakvu kakva je bila, uz blagoslov našeg kardinala Vinka Puljića.”

Te riječi 27. ožujka 2015. godine izrekao je Husejn prilikom preuzimanja Večernjakova pečata za Osobu godine iz ruku tadašnje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u dvorani HD “Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Ono što je bugojanski poduzetnik i humanitarac tada obećao, to je i ispunio, a svečana točka na “i” stavljena je danas 2. kolovoza 2022. godine, kada će crkvu Gospe od Anđela posvetiti te blagosloviti kardinal Vinko Puljić.

Sa Smajićem razgovaramo na lokalitetu Crkvina u Veseloj, bugojanskom naselju, gdje se zahvaljujući njemu piše povijest ove zemlje, a upravo je Vesela Straža bila srednjovjekovni bosanski grad.

"Evo, vidite, i sada ovdje dolaze ljudi, ma svakodnevno dolaze skupine, žele vidjeti što smo ovdje pronašli i upoznati se s ovim područjem. U utorak, 2. kolovoza, je sveta misa i blagoslov crkve, blagoslov naše kraljice Jelene Kotromanić, a očekujemo 1500 osoba, ako ne i više. Peku se janjci, priprema čorbanac, tako da nitko neće ostati gladan. A što je meni posebno drago, dolazi nam kardinal, bit će veliki broj dužnosnika. Crkva je spremna za blagoslov. Kod mene je i slika Gospe od Anđela te će i ona biti blagoslovljena, a djelo je Nijemaca. Uokvirena je baš prekjučer. Uistinu, radostan sam i ponosan", priča Husejn.

Akademski kipar Ante Braovac radio je djelo Jelene Kotromanić. U prirodnoj je veličini, kako legende kažu, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabiša, bosanski kralj od 1391. do 1395. godine te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije.

Uz Husejna, razgovaramo i sa Stipanom Dilberom, voditeljem arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvina.

"U projektu sam od prvoga dana, nakon što je Franjevački muzej Tomislavgrad na inicijativu Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenuo s istraživanjima Vesele Straže u Bugojnu. Nismo ni slutili da će se ova arheološka istraživanja pretvoriti u dugogodišnje prijateljstvo i već je ovaj odnos između nas i Husejna prerastao poslovni", priča nam mladi stručnjak dok proučavamo povijesno podneblje.

Kaže nam i što je sve pronađeno na lokalitetu.

"Tijekom istraživanja tu smo pronašli značajna nalazišta, pogotovo iz srednjobosanskog kraljevstva, tj. bosanskog, jako bogate grobove, sa zlatnim plaštom, tkaninu protkanu zlatnim nitima, baršune, venecijanske zlatnike, jako fine ulomke, kamene ulomke crkve, ornamentirane crkvene ulomke… To su zaista značajna nalazišta", priča nam Dilber.

Otkriva i kako se došlo do povijesnih podataka o ovom lokalitetu.

"Nakon što smo pristupili svim mogućim analizama u samim grobovima i svemu ostalom, dobili smo i nekakve datume koji se poklapaju uglavnom s krajem 14. i početkom 15. stoljeća. U to vrijeme Vesela je bila trgovački značajan grad, značajan prostor. A ovo je malo povučenije, u dolini, i za tu crkvu pretpostavljamo da je bila samostanska crkva. Naravno, nekim budućim istraživanjima koja se tu i dalje planiraju, pokušat ćemo to ili dokazati ili dokazati suprotno", priča nam voditelj arheoloških istraživanja.

Bilo je i negativnih scena.

"Pa naša istraživanja nisu se svakome svidjela, bilo je i nekih ekstremnijih ljudi, ali gospodin Smajić nije se dao omesti, odlučio je krenuti u taj vjerski aspekt, konzervirao je temelje crkve, sve lijepo uredio.

A u blizini je napravio i restoran te konobu kako bi oni koji dolaze imali gdje odsjesti i uistinu imati potpun ugođaj na ovom mjestu. Pod svim pritiscima nije se odrekao crkve i te doline u konačnici, a na kraju je odlučio i zemlju podijeliti te donirati za izgradnju nove katoličke crkve i taj projekt bit će realiziran te će, hvala Bogu, u utorak biti blagoslovljena crkva Gospe od Anđela", priča za Večernji list Dilber.